Tehnologije

Automatsko podmazivanje

Potrebe za automatskim podmazivanjem

Automatski sistemi podmazivanja dizajnirani su za dodavanje maziva u malim, izmerenim količinama u kratkim, čestim vremenskim intervalima. Ograničenje vremena i ljudskih resursa, a ponekad i fizička lokacija na mašini često dovode do tog da pojedini delovi mašine ostanu bez maziva. Kao rezultat toga, proizvodni ciklusi, raspoloživost mašine i raspoloživost radne snage diktiraju intervale u kojima se podmazuju mašine, tako da podmazivanja nisu optimalna i propisana. Sisitemi automatskog podmazivanja instalirani su na mašinama kako ne bi dolazilo do takvih problema. Primenjuje se na raznim mašinama, uređajima, opremi, sklopovima, kao i CNC mašine. Pomoć automatskih pumpi, priključaka,račvi, dispanzera,  creva i više tipova razdelnika omogućava formiranje instalacije centralnog podmazivanja koje će Vam omogućiti duži vek mašine i njen pouzdan rad.

Primene automatskog centralnog poodmazivanja

Na konv. i CNC mašinama
automatski-sistemi-za-podmazivanje-1.jpg
U procesnoj opremi
#image_title #separator_sa #post_seo_title
Na vozilima i građ.mašinama
automatski-sistemi-za-podmazivanje.jpeg

Prednosti

Sistemi automatskog podmazivanja imaju brojne prednosti u odnosu na tradicionalne metode ručnog podmazivanja:

  • Sve kritične komponente podmazuju se, bez obzira na lokaciju ili otežanost pristupa
  • Podmazivanje se obavlja dok su mašine u radu, što uzrokuje podjednako raspodelu maziva unutar mesta podmazivanja i povećava raspoloživost i trajanje mašine.
  • Pravilno podmazivanje kritičnih delova osigurava siguran rad mašina.
  • Manje trošenje komponenata znači produženi vek komponenti, manje kvarova , skraćeno vreme stajanja , smanjenje troškove zamene i smanjenje troškove održavanja
  • Izmerena količina podmazivanja podrazumeva manju potrošnju maziva
  • Sigurnost – nema nepotrebnog kretanja oko mašina ili nepristupačnih područja
  • Manja potrošnja energije zbog manjeg trenja
  • Povećana ukupna produktivnost koja je rezultat povećanja raspoloživosti mašine  i smanjenja pauze zbog kvarova ili potrebnog održavanja
  • U ovim sistemima podmazivanja delovi motora podmazuju se pod pritiskom

Komponente sistema podmazivanja

Tipični sistem se sastoji od regulatora / tajmera, pumpe sa rezervoarom , dovodnog voda-sistema creva, ubrizgivača -odmernih ventila, razdelnika i konektora . 

  • Kontroler / Tajmer – aktivira sistem za distribuciju podmazivanja, može se povezati sa PLC sistemom mašine, ili imati sopstveni PLC.
  • Pumpa sa rezervoarom – skladišti i pumpa mazivo u sistem
  • Linija za napajanje – linija koja povezuje pumpu s dozirnim ventilima ili mlaznicama. Kroz liniju se pumpa mazivo. Sastoji se od razdelnika, konektora, i creva
  • Dozirni ventili / ubrizgivači – komponenta koja meri / ubrizgava mazivo na mesta primene.
  • Vodovi za dovod – linija koja spaja dozirne ventile ili brizgaljke sa mestima primene. Kroz vod se pumpa mazivo. Sastoji se od konektora, i creva
#image_title #separator_sa #post_seo_title

Automatsko podmazivanje se može vršiti uljem različitog viskoziteta, kao i mastima različite gustine. Razlika je u tipu pumpe i načinu izvođenju instalacija. Oba načina podmazivanja se, pored mašina i automatske procesne opreme, koriste i u aplikacijama na karoserijama vozila, kao i na građevinskim mašinama.
Postoje više tipova izvođenja  instalacija za podmazivanje uljem. Uglavnom se koristi sistem sa prigušivanjem, ili volumetrijski tip instalacije.

Instalacije sa prigušivanjem

Kod sistema sa prigušivanjem, na kmazajućim mestima se nalaze ventili protoka, pomoć kojih se, u zavisnosti od razdaljine mazajućeg mesta, vrši balansiranje podmazivanja. Jednostavnim prigušenjem protoka na mazajućim mestima bližim pumpi, omogućavamo da slična količina ulja dođe i do najdaljih mesta. Takvi sistemi zahtevaju prilagođenje svakog mazajućeg mesta, ili grupe mazalica, što može biti i komplikovano zbog interakcije. Takođe, potrebno je izbalansirati i vreme pauze i pumpanja na pumpi, jer ona mora zadovoljiti doziranje ulja u najudaljeniji ventil. Ovi sistemi se koriste kada je mali broj mazajućih mesta. Primenjuju se i u kombinaciji sa ručnim pumpama ulja. Nedostatak ovog sistema je loša regulacija podmazivanja, padanje pritiska u instalaciji, i samim tim već trošenja ulja od potrebnog.

Instalacije volumetrijskog tipa

Instalacije volumetrijskog tipa su naprednije. Svako mazajuće mesto se priključuje na volumetrijski distributer. Njegov zadatak je da dok pumpa radi primi tačno određenu količinu ulja (3,4,5 ml), i isto potisne u mazalicu čim pumpa prestane sa pumpanjem. Na taj način, obezbeđuje se tačno doziranje ulja na svim mestima u mreži, bez obzira na dužinu instalacije. Ciklusi podmazivanja i pauze se lako podešavaju na samoj pumpi. Sistem je uvek pod pritiskom, potrošnja odgovara potrebi, sigurnost sklopa, i vek mašine su bolji.

Štedljivo i tačno podmazivanje

Volumetrijski sistem

Sistem koji omogućava da se svako mazujuće mesto podmazuje sa jednakom količinom ulja u podešenim intervalima na pumpi. Ulje se isporučuje preko posebnog dozatora određene zapremine, posebn za svako mazajuće mesto. Upotrebljava se kada postoji veći broj mazajućih mesta.

Lakši i jeftiniji sistem podmazivanja

Prigušni sistem

Upotrebljava se kada u sistemu postoji manje mazajućih mesta, i kada nije bitna tačnost doziranja ulja. Regulacija količine ulja za podmazivanje svakog mazajućeg mestase obavlja promenom protoka na prigušnom razvodniku, i dužinom vremena rada pumpe

Dozirni ventili u funkciji-Ulje nižeg viskoziteta NLGI 30-#0

Dozirni ventili u funkciji-Ulje višeg viskoziteta NLGI #00

Primeri podmazivanja različitih sklopova

Kako da izračunam potrebnu količinu ulja?

U zavisnosti od sklopa, mižete izračunati prosečne količine ulja za podmazivanje

Vrsta pokretnih objekata

Formula

Primer (za K=1)

Kuglični ležaj Valjkasti ležaj Cilindrični ležaj
Zapremina ulja Q=0,04K prečnik ležaja x količina ulja (ml/h) Pretpostavimo da postoji kuglični ležaj, prečnik ležaja je 80 mm, svaki sat potrebna zapremina ulja Q=0,04 x 8 x 1=0,32 ml/h
Klizni ležaj
Zapremina ulja Q=0,023K x prečnik ležaja x dužina kontakta (ml/h) Pretpostavimo da postoji klizni ležaj, prečnik ležaja je 80 mm, dužina kontakta je 100 mm, svakog sata potrebna zapremina ulja Q=0,023 x 8 x 10=1,84 ml/h
Glatka klizna staza
Horizontalno: zapremina ulja Q=0,0017 x dužina bloka x širina bloka (ml/h) Vertikalno: zapremina Q=0,006 x dužina bloka x širina bloka (ml/h) Pretpostavimo da postoji glatka klizna staza vertikalno postavljena, dužina bloka je 100 mm, širina 40 mm, svaki sat potrebno ulje zapremina Q=0,006 x 10 x 4=0,24 ml/h
Cilindrično bočno kotrljanje
Zapremina ulja Q=0,023K x prečnik ležaja x dužina kontakta (ml/h) Pretpostavimo da postoji valjak cilindar, prečnika 80mm, dužine 100mm, svaki sat potrebna zapremina ulja Q=0,023 x 8 x 10=1,84ml/h
Gusenica sa kugličnim ležajevima
Zapremina ulja Q=0,012k x dužina bloka x širina bloka (ml/h) Pretpostavimo da postoji linearna klizna staza, dužina bloka je 80 mm, kvalitet blokova je 2, svaki sat potrebna zapremina ulja Q=0,012 x 8 x 2=0,19 ml/h
Bregasto kotrljanje
Volumen ulja Q=0,013k x perimetar x širina (ml/h) Pretpostavimo da postoji breg, obod je 200 mm, širina 20 mm, svaki sat potrebna zapremina ulja Q=0,013 x 20 x 2=0,52 ml/h
Zupčasti sklop
Zapremina ulja Q=0,046k x prečnik kruga x širina zupčanika (ml/h) Pretpostavimo da postoji zupčanik, prečnik kruga je 80 mm, širina zupčanika je 20 mm, na svakih sat vremena potrebna zapremina ulja Q=0,046 x 8 x 2=0,74ml/h
Lanac
Zapremina ulja Q=0,008k x dužina lanca x širina (ml/h) Pretpostavimo da postoji lanac, dužine 300 mm, širine članka 8 mm, svaki sat potrebna zapremina ulja Q=0,008 x 30 x 0,8=0,19 ml/h

Instalacija sa, i bez pritiska

Kao što smo napomenuli, zadatak automatske pumpe je da u određenim ciklusima pumpa ulje iz rezervoara u instalaciju za podmazivanje. Instalacije volumetrijskog tipa zahtevaju da u instalaciji uvek postoji određeni pritisak.
Pumpe su snabdevene senzorom pritiska, koji pali alarm i obaveštava korisnika da je sistem ostao bez ulja. Često je alarm spojen sa PLC-om mašine, i može se desiti zaustavljanje svih procesa. To obezbeđenje je dobro, i omogućava sigurnu upotrebu opreme. Nakon otklanjanja kvara, pumpa se mora resetovati kako bi nastavila funkciju.
Međutim, kod otvorenih (i prigušenih) sistema instalacije, kada instalacija ostane bez pritiska, pojava alarma će zahtevati ponovno resetovanje pumpe, svaki put kada se to desi (prilikom svakog ciklusa). To u mnogome remeti automatizaciju procesa podmazivanja, pa je potrebno uraditi izmene na samoj pumpi.
Kod modela pumpe LF, potrebno je izvršiti prevezivanje senzora pritiska sa kratkospojnikom (primer na slici ispod)
 

automatski-sistemi-za-podmazivanje-4.jpg
Konektor senzora pritiska koga treba diskonektovati (strelica)
automatski-sistemi-za-podmazivanje-5.jpg
Kratkospojnik nakon umetanja (strelica)

Related Posts

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *